Osvajači Lige šampiona i Kupa šampiona: spisak po sezonama i klubovima

Sadržaj
Liga šampiona, do 1992. Kup evropskih šampiona, najstarije je i najjače klupsko takmičenje UEFA. Od prvog finala 1956. do finala u Budimpešti 2026. odigrano je 71 finale, a trofej je osvojilo 24 kluba iz deset zemalja. Najviše titula ima Real Madrid, 15, a jedini klub iz Srbije i bivše Jugoslavije koji je bio prvak Evrope je Crvena zvezda, 1991. u Bariju.
Na ovoj stranici je spisak svih finala po sezonama (pobednik, rezultat, poraženi finalista i grad), pregled klubova i zemalja po broju titula, priče o Crvenoj zvezdi 1991. i Partizanu 1966. i nekoliko rekorda iz finala. Broj titula po klubovima proveren je na uefa.com, a spisak finala prema pregledu finala na Vikipediji, 18. novembra 2026. Format i tabela aktuelne sezone opisani su na posebnoj stranici o Ligi šampiona 2026/27.
Kup šampiona i Liga šampiona
Takmičenje je nastalo 1955. na predlog francuskog sportskog lista L’Équipe, a UEFA ga je preuzela kao zvanično takmičenje od prve sezone 1955/56. Prvobitno su igrali prvaci nacionalnih liga, po sistemu nokaut na dve utakmice, a pobednik se odlučivao u jednoj utakmici na neutralnom terenu. Zato se sve do 1992. zvalo Kup evropskih šampiona, kod nas najčešće samo Kup šampiona.
Od sezone 1992/93 takmičenje nosi ime UEFA Liga šampiona. Uvedena je grupna faza, a s vremenom su pravo učešća dobili i klubovi koji u jakim ligama nisu bili prvaci. UEFA vodi Kup šampiona i Ligu šampiona kao jedno takmičenje, pa se titule iz oba perioda sabiraju. Prvi pobednik pod novim imenom bio je Marselj 1993.
Od sezone 2024/25 igra se novi format sa jednom zajedničkom tabelom od 36 klubova. Finale je i dalje jedna utakmica, a grad domaćina UEFA bira nekoliko godina unapred. Ako je rezultat posle 90 minuta nerešen, igraju se produžeci, a zatim izvođenje penala.
Spisak osvajača po sezonama
U tabeli su sva finala od 1956. do 2026. Oznaka (pr.) znači da je utakmica odlučena u produžecima, a (pen.) da je pobednik odlučen penalima posle produžetaka, uz rezultat izvođenja penala. Finale 1974. je ponovljeno jer je prva utakmica završena nerešeno posle produžetaka.
| Sezona | Pobednik | Rezultat | Poraženi finalista | Grad finala |
|---|---|---|---|---|
| 1955/56 | Real Madrid | 4:3 | Rems | Pariz |
| 1956/57 | Real Madrid | 2:0 | Fiorentina | Madrid |
| 1957/58 | Real Madrid | 3:2 (pr.) | Milan | Brisel |
| 1958/59 | Real Madrid | 2:0 | Rems | Štutgart |
| 1959/60 | Real Madrid | 7:3 | Ajntraht Frankfurt | Glazgov |
| 1960/61 | Benfika | 3:2 | Barselona | Bern |
| 1961/62 | Benfika | 5:3 | Real Madrid | Amsterdam |
| 1962/63 | Milan | 2:1 | Benfika | London |
| 1963/64 | Inter | 3:1 | Real Madrid | Beč |
| 1964/65 | Inter | 1:0 | Benfika | Milano |
| 1965/66 | Real Madrid | 2:1 | Partizan | Brisel |
| 1966/67 | Seltik | 2:1 | Inter | Lisabon |
| 1967/68 | Mančester junajted | 4:1 (pr.) | Benfika | London |
| 1968/69 | Milan | 4:1 | Ajaks | Madrid |
| 1969/70 | Fejenord | 2:1 (pr.) | Seltik | Milano |
| 1970/71 | Ajaks | 2:0 | Panatinaikos | London |
| 1971/72 | Ajaks | 2:0 | Inter | Roterdam |
| 1972/73 | Ajaks | 1:0 | Juventus | Beograd |
| 1973/74 | Bajern Minhen | 1:1 (pr.), ponovljeno 4:0 | Atletiko Madrid | Brisel |
| 1974/75 | Bajern Minhen | 2:0 | Lids junajted | Pariz |
| 1975/76 | Bajern Minhen | 1:0 | Sent Etjen | Glazgov |
| 1976/77 | Liverpul | 3:1 | Borusija Menhengladbah | Rim |
| 1977/78 | Liverpul | 1:0 | Briž | London |
| 1978/79 | Notingem Forest | 1:0 | Malme | Minhen |
| 1979/80 | Notingem Forest | 1:0 | Hamburger SV | Madrid |
| 1980/81 | Liverpul | 1:0 | Real Madrid | Pariz |
| 1981/82 | Aston Vila | 1:0 | Bajern Minhen | Roterdam |
| 1982/83 | Hamburger SV | 1:0 | Juventus | Atina |
| 1983/84 | Liverpul | 1:1 (pen. 4:2) | Roma | Rim |
| 1984/85 | Juventus | 1:0 | Liverpul | Brisel |
| 1985/86 | Steaua Bukurešt | 0:0 (pen. 2:0) | Barselona | Sevilja |
| 1986/87 | Porto | 2:1 | Bajern Minhen | Beč |
| 1987/88 | PSV Ajndhoven | 0:0 (pen. 6:5) | Benfika | Štutgart |
| 1988/89 | Milan | 4:0 | Steaua Bukurešt | Barselona |
| 1989/90 | Milan | 1:0 | Benfika | Beč |
| 1990/91 | Crvena zvezda | 0:0 (pen. 5:3) | Marselj | Bari |
| 1991/92 | Barselona | 1:0 (pr.) | Sampdorija | London |
| 1992/93 | Marselj | 1:0 | Milan | Minhen |
| 1993/94 | Milan | 4:0 | Barselona | Atina |
| 1994/95 | Ajaks | 1:0 | Milan | Beč |
| 1995/96 | Juventus | 1:1 (pen. 4:2) | Ajaks | Rim |
| 1996/97 | Borusija Dortmund | 3:1 | Juventus | Minhen |
| 1997/98 | Real Madrid | 1:0 | Juventus | Amsterdam |
| 1998/99 | Mančester junajted | 2:1 | Bajern Minhen | Barselona |
| 1999/2000 | Real Madrid | 3:0 | Valensija | Sen Deni |
| 2000/01 | Bajern Minhen | 1:1 (pen. 5:4) | Valensija | Milano |
| 2001/02 | Real Madrid | 2:1 | Bajer Leverkuzen | Glazgov |
| 2002/03 | Milan | 0:0 (pen. 3:2) | Juventus | Mančester |
| 2003/04 | Porto | 3:0 | Monako | Gelzenkirhen |
| 2004/05 | Liverpul | 3:3 (pen. 3:2) | Milan | Istanbul |
| 2005/06 | Barselona | 2:1 | Arsenal | Sen Deni |
| 2006/07 | Milan | 2:1 | Liverpul | Atina |
| 2007/08 | Mančester junajted | 1:1 (pen. 6:5) | Čelsi | Moskva |
| 2008/09 | Barselona | 2:0 | Mančester junajted | Rim |
| 2009/10 | Inter | 2:0 | Bajern Minhen | Madrid |
| 2010/11 | Barselona | 3:1 | Mančester junajted | London |
| 2011/12 | Čelsi | 1:1 (pen. 4:3) | Bajern Minhen | Minhen |
| 2012/13 | Bajern Minhen | 2:1 | Borusija Dortmund | London |
| 2013/14 | Real Madrid | 4:1 (pr.) | Atletiko Madrid | Lisabon |
| 2014/15 | Barselona | 3:1 | Juventus | Berlin |
| 2015/16 | Real Madrid | 1:1 (pen. 5:3) | Atletiko Madrid | Milano |
| 2016/17 | Real Madrid | 4:1 | Juventus | Kardif |
| 2017/18 | Real Madrid | 3:1 | Liverpul | Kijev |
| 2018/19 | Liverpul | 2:0 | Totenhem | Madrid |
| 2019/20 | Bajern Minhen | 1:0 | Pari Sen Žermen | Lisabon |
| 2020/21 | Čelsi | 1:0 | Mančester siti | Porto |
| 2021/22 | Real Madrid | 1:0 | Liverpul | Sen Deni |
| 2022/23 | Mančester siti | 1:0 | Inter | Istanbul |
| 2023/24 | Real Madrid | 2:0 | Borusija Dortmund | London |
| 2024/25 | Pari Sen Žermen | 5:0 | Inter | Minhen |
| 2025/26 | Pari Sen Žermen | 1:1 (pen. 4:3) | Arsenal | Budimpešta |
Finale 1960. u Glazgovu, Real Madrid protiv Ajntrahta 7:3, i dalje je finale sa najviše golova. Najubedljivija pobeda u finalu je 5:0 Pari Sen Žermena protiv Intera 2025. u Minhenu.
Klubovi sa najviše titula
Dvadeset četiri kluba osvojila su Kup šampiona ili Ligu šampiona bar jednom. U tabeli su klubovi sa dve ili više titula i broj izgubljenih finala.
| Klub | Zemlja | Titule | Izgubljena finala | Poslednja titula |
|---|---|---|---|---|
| Real Madrid | Španija | 15 | 3 | 2024. |
| Milan | Italija | 7 | 4 | 2007. |
| Bajern Minhen | Nemačka | 6 | 5 | 2020. |
| Liverpul | Engleska | 6 | 4 | 2019. |
| Barselona | Španija | 5 | 3 | 2015. |
| Ajaks | Holandija | 4 | 2 | 1995. |
| Inter | Italija | 3 | 4 | 2010. |
| Mančester junajted | Engleska | 3 | 2 | 2008. |
| Juventus | Italija | 2 | 7 | 1996. |
| Benfika | Portugalija | 2 | 5 | 1962. |
| Pari Sen Žermen | Francuska | 2 | 1 | 2026. |
| Čelsi | Engleska | 2 | 1 | 2021. |
| Porto | Portugalija | 2 | 0 | 2004. |
| Notingem Forest | Engleska | 2 | 0 | 1980. |
Po jednu titulu imaju Seltik (1967), Fejenord (1970), Aston Vila (1982), Hamburger SV (1983), Steaua Bukurešt (1986), PSV Ajndhoven (1988), Crvena zvezda (1991), Marselj (1993), Borusija Dortmund (1997) i Mančester siti (2023).
Juventus drži neželjeni rekord sa sedam izgubljenih finala, a Benfika je posle titule 1962. izgubila svih pet sledećih finala (1963, 1965, 1968, 1988. i 1990). Atletiko Madrid je igrao tri finala (1974, 2014. i 2016) i nijedno nije dobio. Rems, Valensija i Arsenal izgubili su po dva finala bez titule.
Osvajači po zemljama
Titule po zemljama računaju se prema zemlji kluba. Klubovi iz Zapadne Nemačke vode se pod Nemačkom, a Crvena zvezda i Partizan pod Jugoslavijom, kako to vodi i UEFA.
| Zemlja | Titule | Izgubljena finala | Klubovi sa titulom |
|---|---|---|---|
| Španija | 20 | 11 | Real Madrid, Barselona |
| Engleska | 15 | 12 | Liverpul, Mančester junajted, Čelsi, Notingem Forest, Aston Vila, Mančester siti |
| Italija | 12 | 18 | Milan, Inter, Juventus |
| Nemačka | 8 | 11 | Bajern Minhen, Hamburger SV, Borusija Dortmund |
| Holandija | 6 | 2 | Ajaks, Fejenord, PSV Ajndhoven |
| Portugalija | 4 | 5 | Benfika, Porto |
| Francuska | 3 | 6 | Pari Sen Žermen, Marselj |
| Jugoslavija | 1 | 1 | Crvena zvezda |
| Rumunija | 1 | 1 | Steaua Bukurešt |
| Škotska | 1 | 1 | Seltik |
Engleska ima najviše različitih osvajača, šest klubova. Italijanski klubovi igrali su najviše finala, 30, ali su izgubili više nego što su dobili. Grčka (Panatinaikos 1971), Belgija (Briž 1978) i Švedska (Malme 1979) imaju po jedno finale bez titule.
Crvena zvezda 1991. i Partizan 1966.
Crvena zvezda, Bari 1991. Finale je odigrano 29. maja 1991. na stadionu San Nikola u Bariju, protiv francuskog Marselja. Posle 120 minuta bez golova pobednik je odlučen penalima, a Crvena zvezda je pogodila svih pet. Za Marselj je promašio Manuel Amoros, a poslednji, odlučujući penal pogodio je Darko Pančev, za konačnih 5:3. Trener je bio Ljupko Petrović. Na putu do finala Crvena zvezda je izbacila Grashoper, Rendžers, Dinamo Drezden i u polufinalu Bajern Minhen (2:1 u Minhenu i 2:2 u Beogradu).
To je jedina titula prvaka Evrope za klub iz Srbije i iz bivše Jugoslavije. Iste godine, u decembru 1991. u Tokiju, Crvena zvezda je pobedila čileanski Kolo Kolo 3:0 i osvojila Interkontinentalni kup, pa je tada bila i klupski prvak sveta.
Partizan, Brisel 1966. Partizan je 11. maja 1966. na stadionu Hejsel u Briselu igrao finale protiv Real Madrida. Bio je to prvi jugoslovenski klub u finalu Kupa šampiona. Partizan je poveo golom Velibora Vasovića u 55. minutu, a Real je preokrenuo golovima Amansija i Serene za 2:1. Trener Partizana bio je Abdulah Gegić, a u polufinalu je Partizan izbacio Mančester junajted (2:0 u Beogradu i 0:1 u Mančesteru).
Beograd je i grad domaćin jednog finala. Na stadionu Crvene zvezde 30. maja 1973. Ajaks je pobedio Juventus 1:0 i osvojio treću titulu zaredom.
Danas klubovi iz Srbije do Lige šampiona dolaze kroz kvalifikacije, a pravo učešća daje plasman u domaćem prvenstvu, opisan na stranici o Superligi Srbije.
Više o počecima igre i prvim klubovima ima u tekstu o tome kako je nastao fudbal.
Rekordi i zanimljivosti iz finala
- Uzastopne titule: Real Madrid je osvojio prvih pet izdanja, od 1956. do 1960, i tri zaredom od 2016. do 2018. Po tri zaredom imaju i Ajaks (1971 do 1973) i Bajern Minhen (1974 do 1976).
- Odbrana titule: Pari Sen Žermen je 2026. odbranio titulu iz 2025. Pre toga je to poslednji put uspelo Real Madridu 2018.
- Penali: dvanaest finala odlučeno je izvođenjem penala, prvi put 1984. (Liverpul protiv Rome), a poslednji put 2026. u Budimpešti.
- Ponovljeno finale: samo jednom, 1974. u Briselu. Bajern i Atletiko Madrid igrali su 1:1 posle produžetaka, a dva dana kasnije Bajern je pobedio 4:0.
- Najčešći gradovi finala: London je bio domaćin najviše puta, osam (Vembli, stari i novi), a Madrid će finale 2027. ugostiti šesti put.
- Domaći teren: Real Madrid je 1957. dobio finale na svom stadionu, a Inter 1965. na stadionu San Siro, koji deli sa Milanom. Bajern je 2012. izgubio finale na svom stadionu u Minhenu, od Čelsija posle penala.
Najnovije finale: Budimpešta 2026.
Finale sezone 2025/26 odigrano je 30. maja 2026. na Puškaš areni u Budimpešti, pred 61.035 gledalaca. Arsenal je poveo već u 6. minutu golom Kaja Haverca, a Usman Dembele je izjednačio iz penala u 65. minutu. Posle produžetaka bilo je 1:1, a Pari Sen Žermen je pobedio posle penala 4:3. Sudio je Nemac Danijel Zibert, a za igrača utakmice izabran je Vitinja.
Za Pari Sen Žermen je to druga titula zaredom, posle 5:0 protiv Intera u Minhenu 2025. Arsenal je izgubio drugo finale u istoriji, posle finala 2006. protiv Barselone.
Sledeće finale je 5. juna 2027. na stadionu Metropolitano u Madridu. Ko će ga igrati odlučuje se kroz fazu lige i nokaut fazu sezone 2026/27, opisane na stranici o Ligi šampiona. Pobednici druga dva UEFA takmičenja vode se odvojeno; o njima više na stranicama o Ligi Evrope i Ligi konferencije.
Česta pitanja
Ko ima najviše titula Lige šampiona?
Real Madrid, sa 15 titula u Kupu šampiona i Ligi šampiona. Drugi je Milan sa sedam, a po šest imaju Bajern Minhen i Liverpul.
Ko je osvojio Ligu šampiona 2026?
Pari Sen Žermen. U finalu 30. maja 2026. u Budimpešti pobedio je Arsenal posle penala 4:3, a posle produžetaka bilo je 1:1.
Koliko klubova je osvojilo Ligu šampiona?
Dvadeset četiri kluba iz deset zemalja, računajući i titule iz perioda Kupa šampiona (1956 do 1992).
Da li je neki srpski klub osvojio Ligu šampiona?
Da. Crvena zvezda je 1991. u Bariju osvojila Kup šampiona, posle 0:0 i penala 5:3 protiv Marselja. Partizan je igrao finale 1966. i izgubio od Real Madrida 2:1.
Koji je prvi pobednik Kupa šampiona?
Real Madrid, 1956. u Parizu, sa 4:3 protiv francuskog Remsa. Real je osvojio i prvih pet izdanja zaredom.
Od kada se takmičenje zove Liga šampiona?
Od sezone 1992/93. Prvi osvajač pod tim imenom bio je Marselj, a UEFA titule iz Kupa šampiona i Lige šampiona vodi zajedno.
Gde je finale Lige šampiona 2027?
U Madridu, na stadionu Metropolitano, u subotu 5. juna 2027.
Klađenje je dozvoljeno samo punoletnima, kod priređivača sa dozvolom Uprave za igre na sreću. Igraj odgovorno i ulaži samo onoliko koliko možeš da izgubiš. Odgovorno igranje